Timor-Leste ✦ Timor Lorosa'e

Nasaun Foun · Kafe Organiku · Coral Triangle

“Rai ida ne'ebé hetan liberdade ho raan, agora buka luxu ho dignidade”

Orgullu Nasional — Mundu Admira Timor-Leste

Faktu sira ne'ebé hatudu grandeza husi nasaun ki'ik ida ne'e

🌏

Nasaun Foun Primeiru Iha Sékulu 21

Iha loron 20 Maiu 2002, Timor-Leste sai nasaun independente primeiru iha sékulu 21. Povu ida ne'ebé luta durante tinan 24 kontra okupaçãu, hetan liberdade ho forsa no koragem ne'ebé inspira mundu tomak.

Produtór Kafe Orgâniku Boot Liu Hotu

Timor-Leste mak produtór kafe orgâniku boot liu hotu iha mundu husi fonte ida de'it. Kafe kreské iha ai-laran natureza nian, la uza kimiku, no 90% husi esportaçãu agríkola mai husi kafe. Sabor úniku ne'e rekonhése hanesan "entre di'ak liu iha mundu."

🐬

Coral Triangle — Biodiversidade Tasi-Laran

Timor-Leste lokaliza iha Coral Triangle, sentru biodiversidade tasi-laran boot liu iha mundu. Iha espésie koral 600, ikan tasi-laran 2,000, no tartaruga 6 husi 7 espésie iha mundu. Tasi Timor nian mak "frontier ikus" ba mergulhadór sira.

🎣

Peska Tasi-Klean Tuan Liu Hotu

Iha gruta Jerimalai, sientista sira hetan evédencia peska tasi-klean tuan liu hotu iha mundu — tinan 42,000 liu ba. Povu Timor nian mak primeiru sira ne'ebé mestri atu peka ikan iha tasi boot.

⚔️

Referéndu 1999 — 78.5% Ba Liberdade

Iha 1999, 98% povu Timor vota iha referéndu. Husi sira, 78.5% hili independénsia. Maski hetan violença no destruiçãu, povu la para nunka. Nia mak votu demokrátiku ne'ebé korajozu liu iha história modern.

🏆

Lian 32 — Rikeza Linguístika

Ho populaçãu 1.3 millaun de'it, Timor-Leste iha lian 32 ne'ebé ema ko'alia. Nasaun ki'ik ida ne'e mak nasaun multilingué ne'ebé riku liu hotu iha regiaun Ázia Sudeste, ho Tetum no Portugés hanesan lian ofísial.

Momentu Istóriku — Tempu Moris Nafatin

Data importante sira ne'ebé marka viajen Timor-Leste nian

Proklamasaun Independénsia Dahuluk

Tinan
Loron
Oras

28 Novembru 1975 — Liberdade primeiru, foin loron 9

Referéndu Autodeterminaçãu

Tinan
Loron
Oras

30 Agostu 1999 — 78.5% hili liberdade

Restauraçãu Independénsia

Tinan
Loron
Oras

20 Maiu 2002 — Nasaun foun primeiru iha sékulu 21

Konstituisaun RDTL

Tinan
Loron
Oras

22 Marçu 2002 — Fundasaun demokrasia

Kapital: Dili| Populasaun: 1.3 Millaun| Lian Ofisial: Tetum & Portugés| Área: 14,874 km²| Relijiaun: Kristãu Katoliku (97%)| Moeda: Dólar Amerikanu (USD)

Timor-Leste iha Numeru

Datu hotel no ekonómiku husi rai Lorosa'e

27 Hotel
1 Sidade
3.1 Média Estrela
$1,500 GDP per Kapita
1.3M Populasaun
32 Lian

✦ Timor-Leste & Koreia do Sul 🇰🇷

Nasaun rua ne'ebé hatene luta ba liberdade — husi pasífiku liuhósi, laran konektádu ho solidariedade

🛡️ Sangnoksu — PKO Timor Koreia do Sul haruka unidade Sangnoksu ho tropa 3,283 ba misaun pas iha Timor-Leste husi 1999 to'o 2003. Sira ajuda iha saúde, infraestrutura, no Taekwondo ba komunidade
🏗️ KOICA & Dezenvolvimentu Koreia do Sul fo ajuda dezenvolvimentu liuhósi KOICA iha edukaçãu, saúde, no kapasidade humana. Programa empregu permite timoroan sira servisu iha Koreia
🤝 Independénsia 2002 Koreia do Sul haruka envoy espesial ba seremónia inauguraçãu presidensial iha 2002, rekonhése ofisialmente nasaun foun Timor-Leste ho respeitu boot

Fatin ne'ebé Timoroan Sira Ba

Destinu internasional favoritu — hotel iha lian Tetum

Sidade iha Timor-Leste

Esplora rai Lorosa'e husi tasi to'o foho

🏖️

Dili

Kapital · Tasi no Foho Kristo

24 Hotel

Esplora Tan — Konteudu Interativu

Esperiênsia interativa iha WIA Trip

Prontu Atu Viajen? ✈️ — Shall WIA Trip?

Rezerva ita-nia hotel liu husi parseiru sira — husi independénsia ba konfortu